Menu

Mandingue

Les langues mandingues forment un ensemble de langues d'Afrique de l'Ouest qui constituent le principal groupe, en nombre de locuteurs, de la famille des langues mandées. Il s'agit d'un continuum linguistique, c'est-à-dire que même les variantes les plus éloignées restent mutuellement intelligibles et qu'il n'y a pas de limites géographiques claires entre chaque dialecte identifié. Ses principaux représentants sont le bambara et les malinké de Kita, maninka de l'Est et malinké de l'Ouest au Mali, le dioula, koyaka, mahouka, kponga, mangoro, koroka, djamala, gbotogoka en Côte d’Ivoire, le dioula, dafing, bolon au Burkina Faso, le mandinka au Sénégal, en Gambie et en Guinée Bissau ou le maninka de l'Est en Guinée.Les langues mandingues forment un ensemble de langues d'Afrique de l'Ouest qui constituent le principal groupe, en nombre de locuteurs, de la famille des langues mandées. Il s'agit d'un continuum linguistique, même les variantes les plus éloignées restant mutuellement intelligibles sans limites géographiques claires entre chaque dialecte identifié. Les principaux représentants sont le bambara et les malinké de Kita, maninka de l'Est et malinké de l'Ouest au Mali, le dioula, koyaka, mahouka, kponga, mangoro, koroka, djamala, gbotogoka en Côte d’Ivoire, le dioula, dafing, bolon au Burkina Faso, le mandinka au Sénégal, en Gambie et en Guinée Bissau ou le maninka de l'Est en Guinée.

Bosanski jezik jest normativna varijanta srpskohrvatskog jezika[11][12][13] koji koriste uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj ostalih osoba bosanskohercegovačkog porijekla. Bosanski je službeni jezik u Bosni i Hercegovini,[14] uz srpski i hrvatski, u Crnoj Gori jedan od službenih,[15] a regionalni, odnosno priznati manjinski jezik u Srbiji (Sandžak),[16] Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu.[17] Prema popisu iz 2013, 1.866.585 stanovnika u Bosni i Hercegovini govori bosanskim jezikom, što je 52,86% stanovništva Bosne i Hercegovine. Osim toga, u Srbiji se ovim jezikom služi 138.871 stanovnik, Crnoj Gori 33.077, Hrvatskoj 16.856, na Kosovu 28.898 i zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi 150.000 stanovnika te neutvrđen broj iseljenika u Turskoj (neki izvori pretpostavljaju 100.000 do 200.000 govornika; na popisu stanovništva u Turskoj 1965. godine 17.627 osoba navelo je bosanski kao maternji jezik, 2.345 osoba navelo je bosanski kao jedini jezik kojim govore, a 34.892 osobe navele su bosanski kao drugi jezik kojim se najbolje služe).[18] Pisma bosanskog jezika su latinica i ćirilica, mada se ćirilica sve slabije koristi. Historijska pisma su bosančica i arebica. Nauka koja se bavi bosanskim jezikom naziva se bosnistika.

Carte

Alphabets

  • alphabet Gaj

Codes de langue

SOURCE Code URL
code iso 639-1 de la langue bs
Code iso 639-2 bos, man
Code iso 639-3 man