Bosnien (bosniaque)
Le bosnien (bosanski jezik), parfois appelé bosniaque (bošnjački jezik), est l’une des variétés standard de la langue appelée « serbo-croate » par certains linguistes, et par d’autres – « diasystème slave du centre-sud », štokavski jezik « langue chtokavienne », standardni novoštokavski « néochtokavien standard » ou BCMS (bosnien-croate-monténégrin-serbe). Du point de vue de la sociolinguistique, le BCMS est une langue Abstand, c’est-à-dire une langue du point de vue de la linguistique comparée aussi, commune aux Bosniaques, aux Croates, aux Serbes et aux Monténégrins, ayant pour base son dialecte chtokavien. Du même point de vue sociolinguistique, le bosnien, le croate, le serbe et le monténégrin sont des langues Ausbau, c’est-à-dire des langues seulement de ce point de vue, chacune avec son propre standard, sans être des langues à part du point de vue de la linguistique comparée. La standardisation a commencé dans les années 1990, après le démembrement de la Yougoslavie. Les linguistes qui y travaillent cherchent à différencier son standard des autres surtout en recommandant les synonymes d’origine turque, arabe et persane qui existent dans la langue pour les mots d’origine slave. Comme les autres variétés de la langue commune, le bosnien aussi est langue officielle, avec l’appellation « langue bosnienne ».
Source : Wikipedia francophone
Bosanski jezik jest normativna varijanta srpskohrvatskog jezika[11][12][13] koji koriste uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj ostalih osoba bosanskohercegovačkog porijekla. Bosanski je službeni jezik u Bosni i Hercegovini,[14] uz srpski i hrvatski, u Crnoj Gori jedan od službenih,[15] a regionalni, odnosno priznati manjinski jezik u Srbiji (Sandžak),[16] Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu.[17] Prema popisu iz 2013, 1.866.585 stanovnika u Bosni i Hercegovini govori bosanskim jezikom, što je 52,86% stanovništva Bosne i Hercegovine. Osim toga, u Srbiji se ovim jezikom služi 138.871 stanovnik, Crnoj Gori 33.077, Hrvatskoj 16.856, na Kosovu 28.898 i zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi 150.000 stanovnika te neutvrđen broj iseljenika u Turskoj (neki izvori pretpostavljaju 100.000 do 200.000 govornika; na popisu stanovništva u Turskoj 1965. godine 17.627 osoba navelo je bosanski kao maternji jezik, 2.345 osoba navelo je bosanski kao jedini jezik kojim govore, a 34.892 osobe navele su bosanski kao drugi jezik kojim se najbolje služe).[18] Pisma bosanskog jezika su latinica i ćirilica, mada se ćirilica sve slabije koristi. Historijska pisma su bosančica i arebica. Nauka koja se bavi bosanskim jezikom naziva se bosnistika.
Source : Wikipedia local
Article premier de la déclaration universelle des droits de l'homme
Article premier de la Déclaration universelle des droits de l'homme (voir le texte en français) Član 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
Source : Wikipedia francophone
Alphabets
- alphabet Gaj
Codes de langue
Source : Wikidata